Analiza ključnih nalaza
1. Digitalna prisutnost i pristup medijima
-
96,7% ispitanika koristi internet svakodnevno, što ukazuje na visok stepen digitalne uključenosti.
-
95,3% primarno konzumira sadržaje putem interneta, dok je zastupljenost tradicionalnih medija (TV, radio, štampa) minimalna (4,7%).
2. Medijska pismenost i kritički kapacitet
-
92,7% ispitanika poznaje pojam medijske pismenosti.
-
U pogledu prepoznavanja lažnih ili pristrasnih vijesti:
-
32,7% smatra da to čini veoma dobro,
-
52% se izjasnilo da su zadovoljni svojom sposobnošću,
-
7% navodi da nisu zadovoljni.
-
-
Provjera tačnosti informacija prepoznaje se kao važan aspekt:
-
Veoma važno – 60%,
-
Prilično važno – 34%.
-
3. Percepcije rodne ravnopravnosti i medijskog jezika
-
Znanje o rodno senzitivnom izvještavanju:
-
Veoma dobro – 20%,
-
Dobro – 52%,
-
Umjereno – 28,7%.
-
-
Prepoznavanje rodnih stereotipa u medijima:
-
Uvijek – 14%,
-
Često – 62%,
-
Ponekad – 21,3%,
-
Rijetko – 2%.
-
-
Stav o potrebi za rodno senzitivnim izvještavanjem:
-
Da, treba – 73,3%,
-
Nema stav – 20%,
-
Ne treba – 7,3%.
-
-
Kvalitet izvještavanja o rodnim pitanjima:
-
Bez stava – 41,3%,
-
Kvalitetno – 28,7%,
-
Veoma kvalitetno – 8%,
-
Veoma nekvalitetno – 4,7%.
-
4. Edukativne potrebe i motivacija građana
-
Interesovanja za teme edukacije:
-
Upotreba društvenih mreža – 25,9%,
-
Prepoznavanje lažnih vijesti – 23,8%,
-
Rodni stereotipi – 21,8%,
-
Privatnost i sigurnost online – 16,3%,
-
Kritičko razmišljanje – 12,2%.
-
-
Spremnost za učešće u edukacijama:
-
Da – 50%,
-
Možda – 37,3%,
-
Ne – 12,7%.
-
Tumačenje i implikacije
1. Snage
-
Visok nivo osnovne medijske pismenosti i digitalne uključenosti.
-
Izražen interes za dodatne edukacije, posebno u oblastima digitalnih vještina, zaštite od dezinformacija i rodne ravnopravnosti.
-
Prepoznavanje značaja rodno senzitivnog jezika i rodnih stereotipa u medijskim sadržajima.
2. Izazovi
-
Nedovoljno razvijen kapacitet za dublju analizu medijskih narativa i prepoznavanje suptilnih oblika manipulacije.
-
Visok procenat građana bez jasnog stava o kvalitetu izvještavanja o rodnim pitanjima (41,3%), što ukazuje na nisku razinu izloženosti ovoj temi.
-
Ograničeni kanali pristupa edukaciji kod žena iz ruralnih područja i marginalizovanih grupa.
Preporuke
1. Razvoj priručnika za lokalni kontekst, s praktičnim primjerima za prepoznavanje rodnih stereotipa i lažnih vijesti.
2. Organizovanje edukativnih radionica za:
-
novinare i novinarke (etika, rodna ravnopravnost, analiza izvora),
-
prosvjetne radnike (uvođenje medijske pismenosti u obrazovni proces),
-
žene iz ruralnih područja (digitalne vještine i kritički pristup informacijama).
3. Sprovođenje lokalnih kampanja i tribina s ciljem podizanja svijesti o važnosti inkluzivnog i rodno senzitivnog jezika u javnoj komunikaciji.
4. Saradnja s lokalnim medijima i školama, u cilju integracije medijske pismenosti u formalno i neformalno obrazovanje.
5. Kreiranje digitalnog prostora za resurse i obuke, koji omogućava pristup edukaciji onima koji nisu dostupni fizičkim radionicama.